Kotor

Alat za prilagodljivost

  • Veći tekst
  • Font za disleksiju
  • Podebljanje teksta
  • Crno-bijelo
  • Visoki kontrast
  • Kursor
  • Resetuj
  • Pristupačnost

KURENAT: PREDSTAVLJENA KANDIDATURA KOTORA ZA MEDITERANSKU PRIJESTONICU KULTURE I DIJALOGA 2028.

27.07.2026.
KURENAT: PREDSTAVLJENA KANDIDATURA KOTORA ZA MEDITERANSKU PRIJESTONICU KULTURE I DIJALOGA 2028.

Na konferenciji za medije predstavljena je kandidatura Kotora za titulu Mediteranske prijestonice kulture i dijaloga 2028. godine, utemeljena na konceptu „Kurenat - Kotor 2028: Nevidljive struje koje povezuju“.

Kandidaturu zajednički pripremaju Opština Kotor, gradske ustanove kulture i predstavnici civilnog sektora, sa ciljem da postojeće kulturne, obrazovne i društvene potencijale grada povežu u dugoročan program saradnje, razmjene i razvoja.

„Značaj ovog procesa ne ogleda se samo u mogućem osvajanju titule, već prvenstveno u povezivanju svih aktera kulturnog života, jačanju ljudskih i profesionalnih kapaciteta i stvaranju dugoročnog programa razvoja kulture“, kazao je predsjednik Opštine Jokić na konferenciji, i  posebno ukazao na značaj razvoja kulturnog života grada, povezivanja lokalnih institucija, javnog i civilnog sektora, aktiviranja i povezivanja prostora namijenjenih kulturnim sadržajima, među kojima su novi gradski park, ljetnja pozornica i nova najmena prostora stare termoelektrane na Tabačini.

„Sama činjenica da su program i projekat osmišljeni i da su se svi povezali sa zajedničkim ciljem oblikovanja budućnosti već predstavlja ogroman uspjeh. Sve ostalo može biti samo formalno priznanje. Nastavićemo da plovimo strujom koja je već pokrenuta i koja će nas, vjerujem, dovesti do titule, ali i do onoga što je još važnije, pozicioniranja Kotora na mjesto koje zaslužuje“, poručio je Jokić.

Ukazao je na značajne potencijale na kojima Kotor može graditi ovu kandidaturu, od KotorArt-a, kao jednog od najprepoznatljivijih evropskih festivala, i djelovanja organizacije „Expeditio“, do više od 200 manifestacija i izuzetnog kulturno-istorijskog nasljeđa koje grad baštini.

Koncept kandidature zasnovan je na riječi kurenat, tradicionalnom bokeljskom nazivu za morsku struju, koji se i danas koristi za čitanje mora i plovidbu. Duž crnogorske obale kurenat označava kretanje vode koje je vjekovima povezivalo ljude, dobra, vjere i znanja širom Mediterana.

Kroz ovu kandidaturu Kotor se simbolično vraća svom prirodnom elementu, moru, i preuzima aktivniju ulogu u savremenim mediteranskim tokovima. Ideja je da se Mediteran dovede u Kotor, ali i da se Kotor snažnije predstavi širom Mediterana, uz istovremeno očuvanje veze grada, zaliva i njegovog zaleđa.

Program je izgrađen na tri međusobno povezana stuba: Sidra, posvećenog nasljeđu, sjećanju i pripadnosti; Plime, usmjerene na more, razmjenu i dijalog; i Horizonti, koji obuhvataju obrazovanje, budućnost i kulturne prostore kao zajednička dobra. Obrazovanje je zajednička nit koja povezuje sve djelove programa.

Generalni i umjetnički direktor KotorArt-a Ratimir Martinović pojasnio je da je riječ o relativno novom programu koji je pokrenula Unija za Mediteran, kao i da slijedi dalja razrada aktivnosti koje će činiti kandidaturu Kotora.

„Mi kroz umjetnički izraz dokazujemo da pripadamo širim evropskim i mediteranskim kulturnim krugovima, ostvarujući saradnju ne samo sa umjetnicima već i sa različitim organizacijama iz sektora kulture. Ovakve inicijative i titule jednostavno pripadaju Kotoru“, kazao je Martinović.

Naglasio je da kandidatura doprinosi podizanju svijesti lokalnog stanovništva i šire javnosti, kao i razvoju kulture u Crnoj Gori, te da će se aktivnosti zasnovane na obrazovanju, nauci i kulturi nastaviti bez obzira na konačan ishod kandidature.

Direktorica OJU „Muzeji“ Kotor Dušica Ivetić kazala je da u kandidaturi vidi nastavak aktivnosti koje ova ustanova već realizuje, posebno u oblasti nematerijalne kulturne baštine.

„Naša uloga nije samo da čuvamo predmete već i da stvaramo i prenosimo nova znanja, podstičemo dijalog i uključujemo zajednicu. To je vizija Muzeja i zbog toga smatramo da imamo sve preduslove da ova kandidatura bude uspješna“, istakla je Ivetić.

Direktorica JU Kulturnog centra „Nikola Đurković“ Radmila Radulović navela je da kandidatura potvrđuje da se najznačajniji iskoraci ostvaruju saradnjom javnog i civilnog sektora. Kroz projekat će, kako je kazala, biti dodatno osnaženo savremeno umjetničko stvaralaštvo, dok će Kotor biti otvoren prema novim partnerstvima širom Mediterana.

Posebno je naglasila značaj edukativnih programa, radionica i okruglih stolova, ocjenjujući da dijeljenje znanja stvara temelje za održivu međunarodnu saradnju.

„Vjerujemo da Kotor može biti mjesto susreta, razmjene ideja i kulturnog dijaloga. Ovu kandidaturu doživljavamo kao priliku da zajedno gradimo otvoreniji, kreativniji i povezaniji Mediteran“, kazala je Radulović.

Vd. direktora Kotorskog pozorišta za djecu i mlade Dario Krivokapić podsjetio je na značaj programa namijenjenih najmlađima, ističući da Kotorski festival pozorišta za djecu, osnovan 1993. godine, više od tri decenije okuplja djecu i mlade iz brojnih mediteranskih zemalja.

„Festival uči djecu da odrastaju uz umjetnost i pokazuje im koliko su kultura i dijalog važni. Zbog toga je neophodno da nastavimo da ulažemo u programe namijenjene djeci i mladima“, poručio je Krivokapić.

Arhitektica i predstavnica NVO „Expeditio“ Aleksandra Kapetanović ocijenila je da je kandidatura posebno značajna jer povezuje lokalne institucije i civilni sektor oko zajedničke inicijative koja može imati važnu ulogu u budućem razvoju Kotora.

Ukazala je na potrebu snažnijeg uključivanja lokalne zajednice, posebno u trenutku kada je Kotor izložen pritiscima intenzivne urbanizacije i prekomjernog turizma, kao i na značaj sticanja novih kapaciteta, znanja i vještina u oblastima turizma, saobraćaja, upravljanja i zaštite svjetske baštine.

„Povezivanje i edukacija su ključni, dok kultura i dijalog predstavljaju osnovu cijelog procesa. Jedino tako možemo uhvatiti dobru struju, Kurenat, i krenuti ka ozdravljenju zajednice“, poručila je Kapetanović.

Kandidatura Kotora predstavlja priliku da se pritisci kojima je grad izložen pretvore u zajednički kulturni projekat zasnovan na obrazovanju, jačanju lokalnih kapaciteta, očuvanju nasljeđa, kulturnoj razmjeni i interkulturnom dijalogu.