PISMO PODRŠKE DON BRANKOVIM DANIMA MUZIKE

Don Brankovi dani muzike su manifestacija koja osamnaesti put daje zvuk kotorskom ljetu, ali i podstiče na brojna promišljanja o kulturi kakva je bila, kakva je danas, kakvu imamo i kakvu želimo. Don Brankovi dani muzike mnogo su više od koncertnog programa, jer noseći snažne poruke raznovrsnih tema koje su kroz ovaj festival obrađivane doprinose da na Kotor, u kojem se sve ovo odvija, gledamo iz drugog ugla i na drugi način.Ovogodišnjim Don Brankovim danima muzike pristupamo sa vremenske distance od 40 godina uz podsjećanje na snažni zemljotres i njegove posljedice i uz svijest da svemu onome što čovjek osmisli ili uradi uvijek i jedino sudi priroda pred kojom smo svi jednaki. Prošlo je 40 godina od jedne katastrofe koja je zadesila najveći dio crnogorske obale, odnoseći brojne živote i uništavajući ono što je vjekovima stvarano. Sjećanje na to vrijeme i Kotor kakav je tada bio povod je i da se prisjetimo onih koji su dali sve od sebe da ga u takvom stanju ne ostave.
Dani pred nama su povod da se prisjetimo kakav su odnos prema gradu imali gradonačelnici toga vremena. Malo koji funkcioner u Crnoj Gori novijeg doba se suočio sa onim sa čim je tadašnji gradonačelnik Kotora Boško Mačić. Zemljotres se ničim nije mogao predvidjeti, niti se ovakva katastrofa ikada mogla očekivati. Proces obnove grada nije trajao kratko, ali se vraćanje funkcionalnosti grada ipak dogodilo, iako se prije 40 godina činilo da se to nikada neće dogoditi i da je grad zauvijek izgubljen. Između ostalih, za to je zaslužan tadašnji gradonačelnik Kotora Anđelko Kovačević, čija su vizija, preduzimljivost i volja da se bori za grad primjer kako se odnosi prema gradu i u najtežim trenucima kada je mnogo lakše odustati.
Osvrnimo se na građevine u gradu Kotoru koje nas svakodnevno okružuju i pomislimo na trenutak koliko je ljudi u njima svih godina i vjekova unazad boravilo - kojim povodom, sa kakvim osobinama, namjerama ili navikama. Svakodnevno okruženi tim zdanjima koja su odredila brojne sudbine imamo privilegiju da pratimo jedan od najznačajnijih festivala klasične muzike u regionu. Možda i najmanje od svega klasične, pomisliće oni kojima upliv moderne muzike u zvuk opere zvuči čudno i budi povod za negodovanje. No, upravo u tome je posebna vrijednost ovog festivala za koje ove godine možemo reći da slavi punoljetstvo. Tokom 18 godina Don Brankovi dani muzike doprinijeli su sazrijevanju muzičke kritike kojoj su se sve češće prepuštali i oni koji, da nije ovog festivala, vjerovatno nikada ne bi poželjeli da slušaju simfonijski orkestar, ali i oni koji nikada nisu vjerovali da će uživo na sceni slušati alternativne pravce. Nakon takvih koncerata znaju ostati komentari, negodovanja, čuđenja ali mu se publika uvijek vraća spremna na nova iznenađenja. Upravo ovakva kritika čini da kada se koncerti završe i instrumenti vrate u kutije u Kotoru ipak ne ostaje tišina.
Ovo je grad kojem su čuvene arhitekte i graditelji dali izgled, dok su untrašnjost tih građevina oslikali članovi najvećih slikarskih škola; grad koji su opjevali pjesnici, opisali romanopisci, u kojem se zadržavaju likovne kolonije čiji se radovi nalaze u galerijama širom svijeta, grad koji je na milionima fotografija podijeljenih putem društvenih mreža, grad koji je pokazao da vjekovima inspiriše stvaraoca svake vizuelne forme, od nastanka do digitalnog doba. Don Brankovi dani muzike čine da se ne samo čulom vida, već i čulom sluha Kotor doživi u pravom smislu. Jer jedino festival nazvan po jednoj tako uzvišenoj ličnosti kakav je Don Branko Sbutega bio to i može. Sjetimo se njegovih riječi: “Nikada se u kamen ili papir ne uspije utisnuti koliko u živo ljudsko srce”. Koncertna muzika je tu da je doživimo u trenutnku u kojem nastaje, a ovaj je svakako poseban jer uz umjetnost muziciranja budimo i umjetnost sjećanja - sjećanja koje opominje. U moje lično ime i u ime skupštinske većine koju predstavljam želim, ovim putem, da pružim bezrezervnu podršku organizatorima Don Brankovih dana muzike na čelu sa cijenjenim sugrađaninom Ratimirom Martinovićem.

Predsjednik Opštine Kotor,

Željko Aprcović

Foto: KotorArt