Kotor

Alat za prilagodljivost

  • Veći tekst
  • Font za disleksiju
  • Podebljanje teksta
  • Crno-bijelo
  • Visoki kontrast
  • Kursor
  • Resetuj
  • Pristupačnost

DRUGA TRIBINA – KOTOR 2020 – POSLJEDICE I OPORAVAK NAKON COVID19

03.07.2020.
DRUGA TRIBINA – KOTOR 2020 – POSLJEDICE I OPORAVAK NAKON COVID19

Sekretarijat za kulturu, sport i društvene djelatnosti Opštine Kotor u saradnji sa JU Kulturni centar ,,Nikola Đurković" Kotor - Gradskom bibliotekom i čitaonicom organizuje ciklus tribina pod nazivom ,,Kotor 2020 - posljedice i oporavak nakon Covida19". Druga tribina na temu: ,,Kulturna baština kao dio identiteta i zaloga za budućnost" održala se na terasi Pomorskog muzeja, a učešće će uzeli arhitektice Vlasta Mandić i Aleksandra Kapetanović i arhitekte Ilija Lalošević i Aleksandar Dender.

Na samom početku sve prisutne su pozdravile moderatorka Jasmina Bajo, bibliotekarska savjetnica iz Gradske biblioteke i čitaonice i Sekretarka za kulturu, sport i društvene djelatnosti Marina Dulović.

Arhitekta Ilija Lalošević, dobitnik nagrade grada 21. Novembar, 2018. godine,  započeo je sa kratkim istorijskim osvrtom na zemljotres koji je zadesio Kotor 1979. godine. Kazao je da je taj događaj bio izuzetno značajan za Kotor jer je tada upisan na UNESCO-ovu listu i tek u tom trenutku su se počele otvarati određene institucije za prezervaciju spomenika kulture. Međutim kako je kazao, u ovom periodu u Kotoru više ne postoje institucije za očuvanje materijalne i nematerijalne kulturne baštine, osim jedno odjeljenje nekadašnjeg Zavoda za zaštitu spomenika. Zavod je prije svega bio osnovan kao opštinski, a kasnije je prenijet na regionalni nivo te time izgubio svoju funkcionalnost. Gospodin Lalošević je na današnjem skupu izrazio želju da se uputi apel Upravi za zaštitu kulturne baštine, da se zgrada Jugooceanije stavi pod zaštitu kao izvrstan primjerak moderne arhitekture. Kako je naveo zgrada Jugooceanije nema samo arhitektonski značaj, nego ima i veliki istorijski značaj, te će jednoga dana zgrada Jugoocenaije imati istu vrijednost kao što danas ima Palata Grgurina.

Arhitektica Vlasta Mandić, dobitnica nagrade grada 21. Novembar, 2019. godine, nadovezala se na govor gospodina Laloševića i kazala da je napravio dobar uvod u današnju tribinu. Ona se ipak fokusirala na situaciju izazvanu Covid-om 19 jer se ponovo javlja u našoj državi, te je kazala da je najbitnije pitanje da li će se moći išta realizovati u toku ove godine, ako navedena situacija potraje. Gospođa Mandić je kazala da nam upravo ova neizvjesnost stvara mogućnost da istražujemo u okviru postojećih planova i programa neke nove vrijednosti i kvalitete. Mišljenja je da moramo preći preko praga straha da ćemo nešto uništiti obnavljanjem i smatra da moramo da živimo u ovom vremenu. Govoreći o tome osvrnula se na emisiji o arhitekturi gdje su se po palatama u Francuskoj i Italiji dešavale po pet, šest pa čak i sedam restauracija shodno uslovima epoha kada su se one dešavale, te da to znači da je to jedna slojevitost bila, te prema tome mišljenja je da ni mi ne možemo izbjeći stil današnjeg života koji je nama jednostavno imperativan u funkcionalnom i ekonomskom smislu. Na kraju je predložila niz aktivnosti vezano za gradske bedeme kao i za samo gradsko jezgro, koje će dostaviti u pisanoj formi Sekretarijatu za kulturu, sport i društvene djelatnosti Opštine Kotor.

Arhitektica Aleksandra Kapetanović je kazala da je pravi trenutak da se preispitamo, da sagledamo da li je ovo što smo do sada radili dobro i kako treba dalje. Fokus njenog izlaganja  je bio na tome da je kulturna baština značajan resurs, osnova za budućnost, te da bi bila zalog za budućnost moramo je prije svega sačuvati u autentičnom i integralnom obliku. “Polazeći od toga da kulturna baština uključuje sve aspekte okruženja koji proizlaze  iz međusobnog djelovanja ljudi I mjesta tokom vremena, kulturni pejzaž predstavlja najširu i najobuhvatniju kategoriju kulturne baštine – zajedničko djelo prirode I čovjeka”, kazala je gospođa Kapetanović. Ona je navela da je Kotor upisan među prvih 60 lokaliteta na UNESCO-voj listi zbog izuzetne univerzalne vrijednosti, a koja je ozbiljno ugrožena  posljednje dvije decenije jer se nalazi pod velikim pritiskom prekomjerne urbanizacije.

Arhitekta Aleksandar Dender je kazao da danas u Kotoru nažalost ne postoji artikulisano javno mnjenje, da ne postoji svijest o važnosti očuvanja kulturnog nasljeđa i njegovog prenošenja budućim generacijama u autentičnom obliku, zbog elementarnog nepoznavanja tog nasljeđa i nepoznavanja njegove važnosti za identitet samih građana. “Identiteti pojedinca ili zajednica uvijek su na neki način povezani s mjestom, a povezanost s mjestom omogućava nam kontinuitet sa nama samima”, kazao je gospodin Dender. Po njegovom mišljenju Statut grada Kotora, crkva Sv. Tripuna i Bokeljska mornarica su tri glavne komponente koje su kroz dugi niz vjekova bile odlučujuće za život i razvoj grada Kotora i bile su temeljne odrednice za prepoznavanje i definisanje našeg kulturnog i nacionalnog identiteta.

Kako je naveo Kotor koji je bio svekoliki centar ne samo opštine nego i regije, ali izgubio je taj status i ostali su kao centar samo građani kojih je sve manje. “Problem iseljavanja povijesne jezgre prisutan je već duže vrijeme, a da bi se on zaustavio nije dovoljna samo emocionalna vezanost već i kvalitetan način života, osjećaj saigurnosti, te privatnost i mir koji su uveliko ugroženi najezdom turista”, zaključio je gospodin Dender.

Nakon izlaganja učesnika tribine, građani su se javili sa pitanjim da li je moguće napraviti muzej za arheološke nalaze iz Kotora. Gospodin Lalošević je kazao da bi takav jedan muzej bilo moguće napraviti npr. u bastionu Valijer, dok je konzervatorka Jasminka Grgurević dala predlog da se zgrada Kulturnog centra adaptira za arheološki muzej.

Uprkos lošoj situaciji koja se odnosi na ponovno javljanje Covida 19, uz poštovanje distance, održan je još jedan uspješan  skup na kome su iznijeta mišljenja kompetentnih ljudi i stručnjaka iz oblasti arhitekture,  koji osjećaju puls i život grada na način stalne brige i promišljanja vezanim za  zaštitu kulturnog naslijeđa grada Kotora.